VELIKA ANALIZA UGLEDNOG ‘BLOOMBERGA’: ‘BALKAN PUCA PO ŠAVOVIMA, POSTOJI PRIJETNJA NOVOG NAPADA; KO MOŽE ZAUSTAVITI DODIKA’!?

Ugledni časopis Bloomberg raspisao se o situaciji na prostoru bivše Jugoslavije, točnije u Bosni i Hercegovini, koju su etiketirali kao “Balkan”. Novinari koji su priredili i napisali članak, vjeruju da “Balkan” puca po šavovima i da bi situacija mogla eskalirati novim sukobima i podjelama.

 

 

Kada zemlja izabere predsjednika obično ne izabere nekog tko ima jasan cilj da je razbije, piše Bloomberg, no to se dogodilo u zemlji koju poimaju kao sinonim za europske sukobe u 20. stoljeću, Bosni i Hercegovini, gdje Milorad Dodik nakon izbora ovog mjeseca postaje najmoćniji tamošnji političar.

 

Dodik je svoju karijeru izgradio da na zagovaranju razdvajanja. Vođa je srpske manjine u toj “zašivenoj” zemlji nakon balkanskih ratova 1990-ih i uvijek je bilo jasno da je želi razbiti i stvoriti nezavisni entitet koji bi bio povezan sa Srbijom. “Ovo nije zajednička država, mi smo svi njezini zatvorenici”, rekao je Dodik 2016. “Bosna ne vrijedi ništa”.

 

Evo što još stoji u Bloombergovoj analizi…

 

Dodikove separatističke riječi dobile su na težini njegovim usponom

 

Takav zapaljivi govor nije neobičan na Balkanu, no Dodikove riječi, koje su pojačane potporom Srbije i Rusije, dobile su na prijetećoj težini njegovim usponom na bosansku trodijelnu vlast, koju sada dijeli sa supredsjednicima koji predstavljaju Muslimane i etničke Hrvate. U ovom trenutku, smatraju novinari Bloomberga, mir koji je sklopljen Daytonskim ugovorom 1995. godine čini se vrlo krhak, prenosi Slobodna Bosna.

 

Postoji bojazan da Europa opet budna spava pred novim rastakanjem na Balkanu. To područje na kojemu su se svjetske sile sukobljavale stoljećima postalo je još zapaljivije zbog preustroja svjetskog poretka.

 

Retorika i stil Donalda Trumpa osokolili su Dodika, zajedno s čelnicima u rasponu od brazilskog predsjedničkog kandidata s krajnje desnice Jaira Bolsonara do okrunjenog princa Saudijske Arabije Mohammeda bin Salmana, koji je upleten u međunarodni protest zbog sumnje u ubojstvo novinara.

 

S Trumpovim neoizolacionizmom, na SAD se više ne može računati da će se igrati policajca na Balkanu, ili bilo gdje drugdje, a često se čak doima i kao pomagač lokalnim autokratima. Nacionalisti u Poljskoj, Mađarskoj i drugim dijelovima bivšeg komunističkog istoka s užitkom su dočekali promjenu.

 

Rusija i Turska koriste priliku

 

Rusija i Turska iskoristile su priliku kako bi se ponovno nametnula u starim sferama interesa. Vladimir Putin je podržao populiste diljem Balkana kako bi se suprotstavio širenju NATO-a i Europske unije.

 

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan pojavio se u Bosni i Hercegovini tijekom njegove predsjedničke izborne kampanje ove godine. Muslimani čine najveći udio stanovništva – nešto više od polovice – od 3,5 milijuna stanovnika. EU u međuvremenu ulijeva novce, iako je poticaj članstva stavljen na distancu.

 

Dodik vidi tu kombinaciju Trumpa, Putina i okolišanja Europske unije kao zlatnu priliku za preokretanje Daytonskog mirovnog ugovora kojim je stvorena današnja Bosna.

 

Ponovna etnička segregacija je uvijek bio otrovan cilj na Balkanu. Srpski predsjednik Aleksandar Vučić, bliski saveznik Dodika kao i Putina, pokrenuo je ideju o zemljišnom ugovoru s većinski albanskim Kosovom, koji bi njegovoj zemlji omogućilo apsorbiranje većine srpskog stanovništva. Trumpov savjetnik za sigurnost John Bolton rekao je da će SAD biti otvorene za promjene granice. Njemačka, s druge strane, protivi se tom planu, strahujući da bi prekrajanje granica ponovno otvorilo Pandorinu kutiju starih i nasilnih neprijateljstava.

 

Nativizam krvi i tla je neobuzdano uporan u regiji.

 

Bosanski Srbin je pokrenuo rat 1914. ubojstvom Franje Ferdinanda. Nakon Drugog svjetskog rata tribalizam je držan pod uzdama tijekom postojanja Titove Jugoslavije. U 1990., desetljeće nakon Titove smrti, Jugoslavija se urušila, a zbog etničkih ratova i genocida više od 100.000 ljudi je izgubilo živote samo u Bosni.

 

Integracije su upitne

 

I dok su Slovenija i Hrvatska članice Europske unije, težnje za integracijom drugih dijelova bivše Jugoslavije zamijenjene su sumnjom. Da bi otvorila put ulasku u EU i NATO, Republika Makedonija je morala organizirati referendum kako bi svome imenu nadodala zemljopisno određenje “Sjeverna”. To je bio ključ zaobilaženja grčkih prigovora njezinu članstvu. Izmjenu imena je podržala većina glasača koji su glasali na referendumu, no nije ih bilo dovoljno da bi promjena bila legalna.

U tjednu između glasanja o promjeni imena, 30. rujna, te izbora u Bosni 7. listopada, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker rekao je da se EU treba uozbiljiti u vezi balkanskih želja oko ulaska u EU ili će se u suprotnome morati suočiti s posljedicama, koje bi mogle biti slične iskustvu s Balkanom u 1990-ima.

 

Razgovori o prekrajanju granica su obeshrabrujući

 

Sarajevo je utjelovljenje te napetosti. Na površini izgleda kao bilo koji drugi moderni europski grad, možda čak i više od toga sa svojim kozmopolitskom mješavinom crkava i džamija. Puni kafići koji poslužuju lokalna piva, votke i nargile odaju dojam da je riječ o mjestu koje je pomireno sa svojom raznolikošću.

 

Po završetku rata, Bosna je primila pomoć i investicije od EU, Turske i sa Bliskog istoka, što je pokrenulo rast i smanjilo nezaposlenost na manje od 20 posto. Međutim, čak i u Sarajevu zadnji razgovori o prekrajanju granica imaju obeshrabrujući učinak. Obitelji su zabrinute za ekonomiju i neizvjesnu sigurnosnu situaciju, tako da su mnogi odlučili otići. Redovi ljudi su ispred Njemačkog veleposlanstva koji traže dozvole za rad. Zabrinutost je pogoršana administrativnim podjelama koje su u najbolju ruku komplicirane, a u najgoru kaotične.

 

65-godišnji Nezir Volode sjeća se drugačijeg Sarajeva. “Odrastao sam u multietničkom Sarajevu, više nije isto, iako ljudi još uvijek imaju prijatelje iz drugih etničkih grupa”. No, kada je u pitanju Republika Srpska, kaže da nema gotovo nikakvih veza sa Srbima.

 

Dodikov uspon za bosanske Muslimane je zabrinjavajući

 

Prije rata, većinski muslimanska Srebrenica, u kojoj se dogodilo etničko čišćenje najmanje 8.000 Muslimana tijekom rata u Bosni, sada je dio etnički srpske enklave kojom vlada Dodik. Za bosanske Muslimane pomisao da bi taj srpski teritorij mogao postati nezavisna srpska država je nezamisliva.

 

Za 40-godišnjeg frizera u Srebrenici Ahmeda Ustića Dodikov uspon ponovno oživljava strašne uspomene. On je bijegom preživio napad bosanskih Srba 1995. i etničko čišćenje Srebrenice, no usprkos tome vratio se u grad 2008. godine.

“Imam ženu pravoslavku koja tu sjedi, moramo zajedno živjeti i raditi. Potpuno sam razočaran kako je sve ispalo. Dodik je dobio glasove mnogih ljudi. Puno je ljudi glasalo za njega i to je za mene zabrinjavajuće”, rekao je Ustić koji ne očekuje rat ali je spreman opet napustiti Srebrenicu ako se situacija naruši.

 

BiH ulazi u najneizvjesniju fazu od Daytonskog ugovora

 

Iako je prvo 2008. Dodik priznao genocid u Srebrenici, 2016. godine, dok je promovirao svoje separatističke planove, rekao je da Srbi “nikada neće prihvatiti da je u Srebrenici bio genocid”. Zbog potkopavanja bosanskohercegovačke stabilnosti, SAD su prošle godine Dodika pljusnule financijskim sankcijama. No, to ga nije zaustavilo u ambicijama. 7. listopada pobijedio je tada aktualnog srpskog člana predsjedništva BiH, dobivši 56 posto glasova. Sociolog Dragan Baigić rekao je da s tim rezultatima izbora BiH ulazi u najneizvjesniju fazu od Daytonskog mirovnog ugovora, budući da je sada jedan od ključnih predstavnika BiH netko tko radikalno dovodi u pitanje postojanje te države.

 

Dodikov prvi potez bio je najava da neće ući u zgradu predsjedništva u Sarajevu bez zastave Republike Srpske, simbol razdvajanja. Također je rekao da će sudjelovati sastancima u Sarajevu samo preko video linka iz svog ureda u istočnom predgrađu glavnog grada.

Ko može zaustaviti Dodika?

 

Nejasno je tko može zaustaviti Dodika, iako je kompleksni sustav podijeljene vlasti nadgledan od strane visokog predstavnika. Prema Daytonskom sporazumu Valentin Inzko ima moć ukloniti Dodika sa njegovog položaja.

 

Srpski čelnik opetovano je pozivao na referendum za neovisnost, iako je do sada prekinut u određivanju datuma. Inzko vjeruje da će Dodik naposljetku odustati i da sada mora poštovati teritorijalni integritet zemlje, ustav i Daytonski sporazum.

Izvor: Hayat.ba

VELIKA ANALIZA UGLEDNOG ‘BLOOMBERGA’: ‘BALKAN PUCA PO ŠAVOVIMA, POSTOJI PRIJETNJA NOVOG NAPADA; KO MOŽE ZAUSTAVITI DODIKA’!?

| Slider, Vijesti |
About The Author
-