Ova analiza ruske agencije Sputnik otkriva kako Milorad Dodik preko donošenja novog Ustava RS planira rušenje Bosne i Hercegovine

Donošenje novog Ustava Republike Srpske je najvažniji korak velikosrpske politike ka postizanju nezavisnosti ovog entitata. Ta strateška operacija je već počela.

 

 

Ruska agencija Sputnik donosi nekoliko važnih detalja koji otkrivaju šta znači novi Ustav RS-a za Beograd, Banja Luku, pa i MOskvu. U nastavku prenosimo spomenutu analizu u cijelosti.

 

Promjene Ustava Republike Srpske sasvim sigurno će se kretati u pravcu jačanja njene državnosti i prava na samoopredjeljenje, što ne mora nužno da znači i secesionizam. Biće posebno interesantno kojim načinima će se izbjeći blokada donošenja novog Ustava.

 

Ustav Republike Srpske usvojen je 9. januara 1992. godine i još je na snazi. Sada predsjednik RS Milorad Dodik najavljuje promjenu najvišeg pravno-političkog dokumenta srpskog entiteta u BiH.

 

Novi Ustav biće usvojen uskoro, najavio je Dodik, u govoru na svečanoj akademiji povodom Dana RS. Veći njegov dio napisan je i radi se na njegovom usklađivanju sa Dejtonskim sporazumom.

 

Pravo na referendum, rekao je Dodik, odraz je narodne suverenosti, čega se RS nikada neće odreći.

 

Još u novembru prošle godine, predsjednik RS najavio je na naučnom skupu na banjalučkom Pravnom fakultetu da će novi Ustav biti usvojen ove godine, da on neće biti secesionistički, ali da će omogućiti, kako je rekao, da se može baviti pitanjem secesije.

 

Promjene Ustava sigurno će ići u pravcu jačanja RS, smatra profesor na Fakultetu političkih nauka u Banja Luci Miloš Šolaja, jer je sadašnji Ustav, kroz veći broj amandmana usvojenih poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, više puta mijenjan.

 

 

„U velikoj mjeri, RS je razvlašćena. Izgubljen je, recimo, pojam suvereniteta. Druge reforme su takođe vršile skrivenu promjenu Ustava. Reformom odbrane nestala je Vojska RS, poreski sistem; čitav niz, otprilike šezdesetak reformi unio je visoki predstavnik, tako da je jako važno da se u ovom trenutku utvrdi sadašnje stanje RS, da se utiče na to da se vrati dio ovlašćenja koje je RS Ustavom iz 1992. godine bila usvojila“, kaže Šolaja.

 

Kada predsjednik RS kaže da novi Ustav neće biti secesionistički, ali da će omogućiti da se pitanjem secesije može baviti, Šolaja smatra da se to odnosi na pravo na referendum, jer se ni Ustav BiH, odnosno Aneks 4 Dejtonskog sporazuma, niti dosadašnji Ustav RS nisu bavili tim pitanjem.

 

„Ovdje je, vjerovatno, pitanje limita referenduma, ko, zašta, koliko ima neka prava, jer ne može se govoriti o odvajanju ili izdvajanju ukoliko to ne bude opšta plebiscitarna podrška. Prema tome, vjerovatno, to će biti jedan niz pitanja“, objašnjava Šolaja.

 

Drugi niz pitanja odnosiće se, vjeruje Šolaja, na odnos prema institucijama BiH.

 

„Mislim da dosadašnji ustavni sistem u BiH paralelno postavlja sistem odlučivanja u institucijama BiH. To je onaj dio nadležnosti koje su dejtonskim Ustavom date BiH, a on bukvalno ide paralelno sa onim što je kao nadležnost data entitetima. Tako da je tu jako važno da se odvoji ko iz čega izlazi, da li su predstavnici entiteta u zajedničkim institucijama izvorni predstavnici, ili će morati da se ponašaju kao delegirani predstavnici iz RS“, kaže Šolaja.

 

Otpori novom Ustavu RS očekuju se od, kako Šolaja kaže, bošnjačkih političkih snaga koje se protive svemu što ne vodi centralizaciji i unitarizaciji BiH, kao i od građanskih snaga koje smatraju da bi ustavni sistem BiH trebalo graditi prema principu „jedan čovjek — jedan glas“.

 

„Manje se očekuje otpor Hrvata u BiH, na njih mislim kao na kolektivitet, jer i oni takođe nastoje da osvoje veći nivo autonomije, čak i možda nešto više od autonomije koju danas ima RS, tako da bi jedan tvrđi stav u tom pogledu odgovarao“, smatra Šolaja.

 

Novi Ustav je sasvim sigurno, kaže Šolaja, izvan rješenja koje zapadni dio međunarodne zajednice uzima kao svoje i on predviđa, kako kaže, salvu napada. Međunarodna zajednica će, očekuje Šolaja, biti veoma aktivna povodom izmjena Ustava RS.

 

„Vjerovatno će rigidno nastupati prema RS i to je zaista velika opasnost. Međutim, u BiH bi trebalo graditi takav sistem da se ustavna rješenja donose u unutrašnjim procesima, a ne da se očekuje da neko spolja to uređuje. Na kraju krajeva, ponašanje međunarodne zajednice u posljednje vrijeme opravdavaju samo Bošnjaci, koji i dalje misle da međunarodna zajednica može da donese neke želje bošnjačkog kolektiviteta koje on neskriveno ispoljava u pravcu centralizacije. U krajnjoj liniji i ideja o građanskoj državi ide u tom pravcu, nego što je to istinska ideja o jednakosti“, zaključuje Šolaja.

 

Van svake razumne sumnje je da je Republici Srpskoj potreban novi Ustav kako bi ojačala svoju poziciju i povećala funkcionalnost, kaže politikolog Aleksandar Vranješ.

 

Još je rano da se pretpostavi kako bi mogao da izgleda tekst novog Ustava, ali, kako kaže, mogu se skicirati potencijalne njegove odredbe.

 

Može se pretpostaviti da će se u novom Ustavu akcenat staviti na pravo na samoopredeljenje. Međutim, kako kaže Vranješ, to nikako ne znači da bi Ustav bio secesionistički.

 

„Važno je podsjetiti da se Ustav BiH u preambuli poziva na ciljeve i načela UN u kojima je sadržano pravo na samoopredeljenje i na međunarodne faktore u kojima je ono razrađeno i precizirano. Dakle, Ustav BiH proklamuje pravo na samoopredeljenje samim tim što priznaje univerzalne principe međunarodnog prava. Drugim riječima, unošenje ove odredbe u Ustav RS bilo bi u skladu sa Ustavom BiH, što je i cilj novog Ustava, da ojača poziciju RS u skladu sa postojećim Ustavom BiH i Dejtonskim sporazumom“, kaže Vranješ.

 

Time bi se, dodaje Vranješ, ojačala pozicija RS i srpskog naroda u BiH i ne može se očekivati da RS samu sebe razvlasti.

 

Može se slobodno pretpostaviti da bi i institucija referenduma bila ojačana novim Ustavom, što je, nastavlja Vranješ, u skladu sa politikom i voljom srpskog naroda da kroz demokratski princip dodatno osigura svoju poziciju unutar BiH.

 

„Ustavom bi se takođe jasno definisale i izvorne dejtonske nadležnosti RS koje su nasilno oduzete. Pretpostavljam da bi se ojačala i pozicija Parlamenta RS, pa bi se, na primjer, sve jednostrane odluke međunarodnog faktora primjenjivale na teritoriji RS, samo ako bi to odobrila Narodna skupština. Na primjer, nijedan predstavnik RS na nivou BiH ne bi mogao doneti nijednu odluku koja šteti Srpskoj bez prethodnog odobrenja Parlamenta RS, i tako dalje“, kaže Vranješ.

 

Ustav bi sigurno bio koncipiran u skladu sa najsavremenijim dostignućima i praksama složenih zemalja, tako neke postojeće odredbe više ne bi postojale. Vranješ navodi odredbu o smrtnoj kazni, koju je Skupština RS izmijenila 2009. godine. Međutim, zbog protivljenja Bošnjaka u Vijeću naroda Skupštine RS, ova odredba i dalje stoji u Ustavu.

 

Predstavnici bošnjačkih stranaka blokirale su tada i proglašenje Banja Luke za prijestonicu RS, umjesto Sarajeva, kako stoji u sadašnjem Ustavu.

 

Vranješ dodaje da su male šanse da se u novom Ustavu zadrži Vijeće naroda, kao drugi dom Parlamenta RS, jer, kako kaže, nije logično da novi Ustav zadrži instituciju koja blokira funkcionisanje RS.

 

Sasvim sigurno se može očekivati da će bošnjačke stranke blokirati donošenje novog Ustava, kaže Vranješ i podsjeća na događaje iz 2009. godine, kada je Skupština RS trebalo da izglasa 29 amandmana na Ustav, među kojima je bilo i već pomenuto ukidanje smrtne kazne.

 

Slične blokade mogle bi se očekivati i kada je u pitanju donošenje novog Ustava i moraju se pronaći nove varijante kako bi usvajanje novog Ustava proteklo nesmetano, jer bošnjačke stranke, kaže Vranješ, apriorno blokiraju svaki prijedlog Narodne skupštine RS.

 

Za izbjegavanje blokada postoji nekoliko mogućnosti, navodi Vranješ.

 

„Jedna od mogućnosti bila bi da se Narodna skupština RS proglasi ustavotvornom i kao takva da donese novi Ustav. Naredna mogućnost bila bi da se već sada pokrene inicijativa za ukidanje Vijeća naroda i tek onda pokrene usvajanje novog Ustava, a kao trećoj opciji govori se o takozvanom dvokružnom usvajanju Ustava, gdje bi se prijedlog Ustava prvo uputio u Narodnu skupštinu i nakon što bi dobio većinsku podršku, prijedlog bi bio upućen na Ustavni referendum“, objašnjava Vranješ.

 

Tek kada bi dobio podršku naroda, Ustav bi bio vraćen u Skupštinu na zvaničnu potvrdu.

 

Rukovodstvo RS fokusirano je, kako na izradu nacrta Ustava, tako i na razmatranje mogućnosti da se izbjegnu blokade, koje se najavljuju iako ne postoji završen nacrt Ustava.

 

Posebno interesantno, prema Vranješovom mišljenju, biće kako će se naći način da se izbjegnu blokade kako bi se usvojio Ustav i povećala funkcionalnost RS.

Izvor: Putemislama

Ova analiza ruske agencije Sputnik otkriva kako Milorad Dodik preko donošenja novog Ustava RS planira rušenje Bosne i Hercegovine

| Slider, Vijesti |
About The Author
-