DA LI STE SVJESNI DA SE DOBROVOLJNO TRUJETE?

Aspartam je najopasniji zaslađivač modernoga doba?

U svim reklamama o aspartamu ističe se činjenica da je aspartam prirodan proizvod te da se sastoji od dvije aminokiseline, ali ovo nije potpuna istina. Ove dvije aminokiseline, aspartamska kiselina i fenilalanin, čine 90 posto sadržaja aspartama, dok 10 posto čini metil ester, koji se nekoliko sati nakon konzumacije pretvara u metanol, piše “Alternativa za vas“…

Više od devedeset zemalja odobrilo je korištenje aspartama u hiljadama prehrambenih proizvoda. Međutim, to nije razlog za slavlje, iako je aspartam dvjesto puta slađi od šećera.

Ovo umjetno sladilo omogućuje proizvođačima hrane da svoje slatke namirnice reklamišu kao namirnice s niskom kalorijskom vrijednosti, dijetalne namirnice ili pak namirnice bez šećera. Tako zavaravaju brojne potrošače koji žele smanjiti količinu šećera u svojoj prehrani. Smanjenje unosa šećera u vašoj prehrani odlična je ideja, ali imajte na umu da aspartam nije dobra zamjena za šećer.

Iako razne zdravstvene udruge za hranu i lijekove uvjeravaju potrošače da je aspartam siguran za zdravlje, istraživanja tvrde da je on jedna od najopasnijih tvari u prehrambenim proizvodima.

Gorka istina o aspartamu

U svim reklamama o aspartamu ističe se činjenica da je aspartam prirodan proizvod te da se sastoji od dvije aminokiseline, no ovo nije potpuna istina. Ove dvije aminokiseline, aspartamska kiselina i fenilalanin, čine 90 posto sadržaja aspartama, dok 10 posto čini metil ester, koji se nekoliko sati nakon konzumacije pretvara u metanol.

Metanol je toksin koji uništava mijelinsko tkivo u vašem tijelu. Mijelinsko tkivo u organizmu obavlja važnu funkciju kao izolacioni materijal oko živaca, čime omogućuje da živčani signali putuju neometano. Ne preporučuje se unositi više od 7,8 mg metanola na dan. No, ako ste danas popili jednu litar nekog pića koje u svom sastavu sadrži aspartam, u svoje tijelo unijeli ste 56 mg metanola, dakle sedam puta više od preporučene doze. Kada se dijetalni sokovi i bezalkoholna pića zaslađeni aspartamom koriste kao zamjena za vodu, unos metanola može prelaziti 250 mg na dan. To je čak 32 puta više od preporučene dnevne količine!

Zbog pretjeranog unosa metanola javljaju se glavobolje, vrtoglavice, mučnine, probavne smetnje, slabost, groznice, problemi s pamćenjem, ubrzani rad srca, ukočenost i nagla bol. Najpoznatiji problemi koji proizlaze iz pretjeranog korištenja metanola su tegobe s vidom poput mutnog vida, smanjenja vidnog područja, pomračenja vida, oštećenja mrežnice, čak i sljepoće!

No ni aspartamska kiselina nije bolja od metanola. Prema istraživanjima Dr. Russela Blaylocka, profesora neurohirurgije na medicinskom univerzitetu u Misisipiju, aspartamska kiselina prelazi krvno moždanu barijeru, uništava neurone i razara naš mozak.

Dr. Blaylock upozorava da aspartamska kiselina može uzrokovati multiplu sklerozu, Alzheimerovu bolesti, hiperaktivnost, gubitak pamćenja, Parkinsonovu bolesti i oštećenja mozga.

I fenilalanin je opasna supstanca. Fenilalanin koji sadrži aspartam kroz duži vremenski period može uzrokovati emocionalne poremećaje i depresiju, glavobolje i gubitak pamćenja.

Naime, 1994 godine Američki Zavod za Zaštitu Zdravlja objavio je izvještaj o štetnosti aspartama s dugačkom listom nuspojava. Među njima su: glavobolja i migrena, vrtoglavica i mučnina, depresija, umor, ubrzani rad srca, gubitak pamćenja, bolovi u zglobovima, napadaji nemira i panike, gubitak vida i sluha, nesanica, ubrzan, rad srca, gubitak svijesti i smrt.

Prema naučnicima koji su radili na proučavanju nuspojava aspartama, ovaj umjetni zaslađivač može pogoršati ili podstaći sljedeće bolesti: tumore na mozgu, multipla sklerozu, epilepsiju, sindrom kroničnog umora Parkinsonovu bolest, alzheimerovu bolest, mentalnu retardaciju, deformacije kod novorođenčadi, fibromialgiju, dijabetes…

Historija aspartama

Ovaj umjetni zaslađivač je 1965. godine otkrio hemičar James M. Schlatter, koji je slučajno tokom testiranja lijeka protiv čira na želucu otkrio sladak okus tog hemijskog spoja. Nakon toga počela je dugotrajna borba da se dopusti korištenje aspartama u ulozi umjetnog zaslađivača, što nije bio jednostavan zadatak. Poznato je da američka agencija za hranu i lijekove (FDA) još je 1975., nakon žalbe od strane naučnika Dr Johna W.Oneya, došla do zaključka da korištenje aspartama ne bi trebalo biti dopušteno na tržištu zbog negativnih zdravstvenih posljedica otkrivenih prilikom testiranja.

Do 1980. godine jednoglasna odluka istraživača i članova FDA bila je da je aspartam opasan te da bi se kompanija koja pokušava uvesti aspartam na tržište trebala pravno goniti. Međutim, to nije bio kraj aspartama. Zahvaljujući trudu kompanije koja je promovisala uvođenje aspartama na tržište, 1981. novi direktor FDA je odobrio upotrebu ovog tihog ubice u hrani, a zatim i u pićima.

Sumnjivi rezultati istraživanja

Nesumnjivo, aspartam je jedan od najčešće ispitivanih hemijskih spojeva s čak 164 provedena istraživanja. Međutim, 74 istraživanja finansirala je upravo ona industrija koja je htjela uvesti ovaj hemijski spoj na tržište. Pitanje je mogu li se ti rezultati uopšte uzeti u obzir.

Teško je povjerovati da ti rezultati mogu biti vjerodostojni, zna li se da nijedno nije pronašlo negativne efekte aspartama. Neka istraživanja finansirana od strane aspartamske industrije čak su dovela do zaključka da on pomaže u smanjenju težine, što je daleko od istine.

Naime, prema nezavisnim istraživanjima aspartam i slični umjetni zaslađivači: podstiču apetit, povećavaju želju za ugljikohidratima, podstiču pohranjivanje masnoće i debljanje, povećavaju rizik od pretilosti.

Kockanje sa zdravljem

Mnogi potrošači sigurno misle da aspartam ne može biti toliko loš, jer ako je zaista štetan, nakon toliko godina sigurno bi se učinilo nešto da se spriječi njegova proizvodnja. Međutim, morate imati na umu da je aspartamska industrija vrlo vrijedna, te da će svi uključeni učiniti sve da njihov glavni izvor novca ostane netaknut.

Imajući to na umu, sljedeći put kad u ruke uzmete neki proizvod na kojemu piše “bez šećera”, provjerite sastav tog proizvoda i ne igrajte se sa zdravljem.

Izbacite ovog tihog ubicu iz prehrane i okrenite se prirodnim zaslađivačima, poput meda, agava sirupa, stevije, ječmenog slada, javorova sirupa ili šećera od trske, za koje znate da su sigurni.

DA LI STE SVJESNI DA SE DOBROVOLJNO TRUJETE?

| Porodica i zdravlje, Slider |
About The Author
-